National Core Curriculum for Basic Education – Zašto je važno da vaše dijete komponuje?
U posljednjih par mjeseci pročitao sam ne tako mali broj tekstova na internetu koji govore o tome kako muzika pomaže razvoju dječijeg mozga, kako je izuzetno važna još u ranom djetinjstvu, te da je čudo neviđeno. Barem naslovi ovih tekstova najavljuju epohalna otkrića o korisnosti koju muzika ima po naš mozak, međutim sadržaj se obično svodi na prepisivanje već postojećih tekstova, a pritom ni oni nemaju poseban značaj.
Imajuću sve ovo na umu, odlučio sam da istražim da li i na koji način, zemlje sa izuzetno uređenim sistemom obrazovanja, organizuju nastavu muzičke kulture, odnosno na koje vještine i aktivnosti nastavnici najviše obraćaju pažnju. Iako sam samo par sati čitao o raznim sistemima obrazovanja i pristupanja muzici, način na koji to rade u Finskoj najviše me zainteresovao i natjerao na razmišljanje. Pretpostavljam da vam nije promakla priča o famoznom PISA testiranju na kojem je Bosna i Hercegovina zauzela daleko, daleko 62. mjesto. Na istom tom testiranju Finska je bila “svega” 52 mjesta ispred i to na desetom mjestu, odnosno u top 20 zemalja sa najboljim rezultatima.
Finci kažu: komponovanje je za svakoga! Kreativni potencijal čuči u svakom pojedincu., a kao kompozitor svjestan sam da kroz kreativni proces strvaranja muzike, mnogo se više upoznaju zakonitosti muzike, nego prilikom same reprodukcije. U Finskoj su još od 1970. u nastavne planove i programe kao izuzetno važan dio obrazovanja stavili su muzičko stvaralaštvo, njihova djeca bez obzira na godine, talenat, razred ili nastavnika, uveliko komponuju i na taj način kroz muziku aktiviraju dijelove mozga i stvaraju nove sinapse jedinstvene za ovu vrstu radnje. Ideju koja kaže da su vještine koje stičemo učenjem komponovanja za svakoga izuzetno važne, nije uopšte lako implementirati u sve škole, čak ako su njeni počeci sežu još od prije 50 godina. Iako je svega par institucija radilo aktivno na uvođenju muzičkog stvaralaštva (komponovanje muzike) u osnovnim školama, tokom 2010. godine, zahvaljujući požrtvovanosti i entuzijazmu nekolicine nastavnika, djeca i adolescenti su mahom pisali muziku za razne projekte.
Finci se ovdje ne zaustavljaju, te 2016. godine u revidiranom izdanju National Core Curriculum for Basic Education (Nacionalni nastavni plan i program za osnovno obrazovanje) ističu kompoziciju kao suštinski dio nastave muzičkog obrazovanja u osnovnim školama. Ovakav mastavni plan od nastavnika očekuje da se kompozicija i improvizacija ravnopravno pridruže uobičajenim aktivnostima nastave muzičke kulture, slušanju muzike, pjevanju i sviranju. Pomenuti National Core Curriculum for Basic Education u Finskoj je stupio na snagu 2018. godine, a kompozicija i improvizacija su po prvi put upisane kao ciljna područja. Jasno, ovakve izmjene u planu i programu osnovnih škola u direktnoj vezi je i sa muzičkim akademijama i institucijama koje moraju da promjene izlazni profil muzičkih pedagogoa koji će predavati i raditi po novom planu i programu.
Bez brige, pametno su tamo u Finskoj smislili i kako da se nastavnici koji u školama već godinama rade, prilagode ovim promjenama. Novim pristupom pedagogija kompozicije postala je ključna razvojna tačka u obuci nastavnika muzičke kulture. Kako se ne bi osjećali nespremni, osmišljen je poseban program za nastavnike, bilo da su kompozitori ili samo muzički pedagozi, koji će da obrazuje već postojeći nastavni kadar, sve do tačke kada se pojave novi izlazni profili koji su spremni za rad na muzičkom stvaralaštvu.
Ono što je interesatno, kod nas je muzičko stvaralaštvo prisutno u osnovnim školama u sklopu nastave muzičke kulture, barem na papiru. Razumiljivo je da se nastavnici ne upuštaju u takve izazove, pogotovo ako nemaju ambicije i iskustvo na polju stvaralaštva. Jedan od studenata kompozicije mi je jednom prilikom rekao da je za njegov put i odabir poziva zaslužan nastavnik muzičke kulture, koji mu je otkrio potpun jedan novi svijet u koji se zaljubio. Jasno je da ima izuzetaka, ali nažalost postoje i slučajevi kada se slušanje muzike odvija po repertoaru koji se na časovima uvježbava za kafanu. Ovakvim postupcima se opravdava i forsira, uglavnom loš ukus, a o stvaralaštvu možemo samo da sanjamo.
Zašto je važno da naša djeca komponuju?
Komponovanje, u ovoj dobi, prije svega je jedna zdrava aktivnost, a mozak će nam itekako biti zahvalan.
Ne treba zaboraviti, djeca itekako uživaju slušajući muziku i uz nju se po prvi put izražavaju. Koliko je muzika bliska ljudskom biću od samih početaka njegovog života, postalo mi je mnogo jasnije gledajući muzičke početke moje kćerke Arije, koja je još sa svojih 10 mjeseci koristila muziku kao sredstvo izražavanja, mnogo prije nego što je uopšte počela da priča (video 1). Danas, 6 mjeseci nakon prvog snimka, Aria već traži nove i izuzetno kompleksnije načine da izrazi svoje emocije (video 2).
Ukoliko želite da saznate više o ovoj temi jedan od korisnih linkova svakako je i ovaj.
